Joseph Marko profesor komparativnog javnog prava i političkih nauka na Univerzitetu u Grazu i bivši sudija Ustavnog suda BiH (1997. - 2022.) analizirao je izmjene izbornog zakona koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt navodno imao namjeru na nametne.
Marko prvo analizira trenutno stanje u ustavnom i izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine te navodi ključne presude pred Evropskim sudom za ljudska prava: Sjedić-Finci, Zornić, Pilav i Pudarić te da nijedna od ovih presuda nije provedena.
"Između jednonacionalnih bošnjačkih, hrvatskih i srpskih stranaka na općim izborima zapravo nema međuetničke konkurencije, već one tvore kartel vlasti po principu "podijeli pa vladaj“, budući da je biračko tijelo BiH podijeljeno duž etničkih linija. Prvo, zbog etničkog čišćenja i genocida tijekom rata i paralelne etničke homogenizacije državnih institucija u entitetima i, drugo, njihovog teritorijalnog razgraničenja na kantone koji služe kao izborne jedinice", navodi Marko.
"Dakle, etnički ključevi u ustavnom sustavu BiH omogućili su ovim strankama gotovo potpuno "zarobljavanje države“, ne samo državnih institucija na svim teritorijalnim razinama, već i javnog, a u mnogim slučajevima i "privatiziranog“ tržišta rada. Ovaj sistema pokroviteljstva čini stabilnu političku osnovu kartela moći kao što pokazuju mizerni rezultati multi- ili ne-etničkih stranaka na općim izborima", opisuje Marko stanje u Bosni i Hercegovini.
Nakon detaljne analize izmjena Izbornog zakona koje je navodno spremio visoki predstavnik i prijedloga HDZ-a o uvođenju tri izborne jedinice u Federaciji BiH, Marko navodi da bi Schmidtov prijedlog da u pojedinim kantonima mora živjeti tri posto populacije konstitutivnog naroda da bi imao predstavnika u Domu naroda paradoksalno uveo ne samo nejednaku vrijednost glasova za kandidate istog konstitutivnog naroda, ovisno o njihovom prebivalištu, unatoč jasnom obrazloženju ESLJP-a u slučaju Pilav protiv BiH iz 2016. godine, nego čak bi "automatski i potpuno isključio“ iz prava da se kandidiraju na izborima protivno obrazloženju u predmetu Sejdić i Finci.
"Štaviše, mora se smatrati kršenjem načela nediskriminacije i načela 'pluralizma kao suštine demokracije' koji proizlazi iz dugogodišnje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava, jer će takav prag smanjiti unutaretnički pluralizam na općim izborima i mogao uspostaviti kvazimonopol jedne jednonacionalne stranke u političkom predstavljanju konstitutivnih naroda kao što je to zapravo bio slučaj do općih izbora 2000. godine," napisao je Marko o Schmidtovom prijedlogu.
Na kraju profesor sa Univerziteta u Grazu zaključuje da ne može biti reforme Izbornog zakona BiH bez reforme etničkih ključeva Dejtonskog ustava kao nužan uvjet za provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava kao uvjet za daljnje integracije u EU.
Klix.ba
