Bratunac
Bratunac je je pitomo mjesto na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, smješteno uz obalu rijeke Drine, u širokoj i plodnoj ravnici koju sa svih strana okružuju blaga brda, među kojima su Čauš, Kik i druga okolna uzvišenja.
Drina daje ovom kraju posebnu ljepotu i životnost, dok ravnica, voćnjaci i okolna brda stvaraju prepoznatljiv pejzaž Bratunca. Kraj je posebno poznat po uzgoju maline i drugog voća, ali i po bogatoj prirodi i tradiciji ljudi koji su generacijama živjeli uz Drinu.
U dvorištu objekta nekadašnje osnovne škole „Haćam Midhat“, smještene u neposrednoj blizini naselja Džanići i Žljevica, podignut je veliki drveni krst. Ovaj prostor nosi sa sobom složenu i nepravednu historiju imovinsko-pravnih odnosa.Kompleks zemljišta na kojem se nalazi školsko dvorište u prošlosti je bio privatno vlasništvo lokalnih porodica Džanići i Bešići. Procesom eksproprrijacije, odnosno oduzimanja privatne imovine za potrebe izgradnje javnog objekta, zemlja je prešla u državne ruke, dok je ranijim vlasnicima isplaćena samo simbolična i nesrazmjerno mala naknada koja ni blizu nije odražvala stvarnu vrijednost imanja.Postavljanje drvenog krsta na školskom posjedu danas dodatno otvara pitanja namjene i historijskog kontinuiteta ovog prostora, imajući u vidu način na koji je zemljište prvobitno oduzeto od njegovih zakonskih vlasnika.
Bratunac prije agresije na Bosnu i Hercegovinu
Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, Bratunac je bio ekonomski nerazvijena opština, sa relativno malim brojem zaposlenih i skromnim privrednim mogućnostima. Veći dio stanovništva živio je od poljoprivrede, voćarstva i drugih oblika porodične proizvodnje, dok je zaposlenje u privredi i društvenim službama bilo ograničeno.
Stanovništvo Bratunca prije agresije na Bosnu i Hercegovinu
Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, opština Bratunac imala je mješovito stanovništvo, u kojem su većinu činili Bošnjaci, uz značajan broj Srba i pripadnika drugih naroda. Stanovništvo je živjelo kako u samom Bratuncu, tako i u brojnim selima i zaseocima na području opštine.
Progon Bošnjačkog stanovništa u periodu 1992. godine
Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, bošnjačko stanovništvo našlo se na udaru sistematskog nasilja, progona i uništenja. Gradovi i sela širom zemlje postali su poprišta teških stradanja nedužnih civila. Okolna sela su masovno paljena i rušena, dok su njihovi stanovnici bili izloženi hapšenjima, protivpravnom zatočenju u logorima i neopisivim svirepostima. Hiljade ljudi protjerano je sa svojih vjekovnih ognjišta, a njihova imovina je pljačkana i uništavana s jasnim ciljem potpunog brisanja njihovog traga na tim prostorima.
Ova stradanja i nezapamćeni zločini nad civilnim stanovništvom ostaju trajan podsjetnik na razmjere tragedije koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu u prvim mjesecima agresija.
Povratak prognanih
Obrazovanje povratničke djece
*****
Memorijaolni centar Bratunac-Veljaci
