Ramiz Salkić, potpredsjednik manjeg bh. entiteta Republika Srpska (RS), u intervjuu za Preporod.info govorio je o predstojećim lokalnim izborima, ukazujući posebno na važnost izbora Bošnjaka za načelnika u Srebrenici. Tvrdi da se boji izborne krađe i otvoreno govori i o, kako kaže, "velikom problemu" kada je riječ o odlasku mladih iz BiH. Dotakao se i dugo očekivane presude ratnom zločincu Ratku Mladiću koja će biti donesena početkom iduće godine, kao i premještanja osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića iz Haga na doživotnu robiju u neki od zatvora. Sa Salkićem pričali smo i o incijativi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o priključenju BiH u "mini Šengen".
Preporod.info: Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik predložio je da BiH pristupi "Mini Šengenu"? Koji je Vaš stav?
Salkić: Prije svega mi trebamo prihvatati samo ono što je dobro za našu domovinu i za naše građane. Svako ima pravo da predlaže ono što misli da je ispravno, ali svi prijedlozi uopšte ne moraju biti i prihvaćeni. Naše je strateško opredjeljenje Evropska unija (EU) i NATO. Ako mi tome težimo i ispunjavamo uslove, koji je onda motiv "mini Šengena"? Šta on donosi našim građanima, kad oni i ovako danas slobodno putuju u zemlje koje bi trebale biti u "mini Šengenu"? Ako govorimo o trgovini, mi već na snazi imamo određene sporazume između spomenutih zemalja koji se nerijetko krše na štetu roba iz Bosne i Hercegovine. Ako je sve tako, šta nam je motiv da prihvatimo taj takozvani "mini Šengen"? "Mini Šengen" je u javnosti dočekan kao ideja da se ostvare veliki srpski nacionalni interesi prije svega i u tom kontekstu se treba i posmatrati ova inicijativa u ovom trenutku.
Preporod.info: Zadnjih dana sve su glasnije priče da se u RS sprema izborna krađa? Kako Vi gledate na ove navode i prethodne izbore?
Salkić: Kao i na svakim izborima, vrlo je moguće da i na ovim bude određenih nepravilnosti koje će uticati na izborne rezultate. Evidentno je da birački spiskovi nisu ažurirani na način da se sa njih brišu imena umrlih osoba. Također, evidentno je da dolazi do zloupotrebe prava glasanja putem pošte državljana BiH, kroz krađu ili svjesnu prodaju identiteta za proces glasanja.
Oba ova primjera značajno utiču na regularnost izbora u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Ako tome pridodamo izlaznost na pojedinim mjestima koja se enormno povećava u zadnja tri sata glasanja onda je jasno do mi imamo ozbiljnih problema da obezbijedimo u ovom dijelu naše domovine potpunu demokratiju i poštovanje volje građana. Ove anomalije su obilježile prethodne lokalne izbore, a vjerujem da će isto ili slično biti i na ovim po svim ovim pokazateljima, jer ništa se nije uradilo da se ove nepravilnosti spriječe ili otklone.
Ovoga puta posebno će ugroziti izborni proces glasanje putem pošte iz Srbije, jer su svi pokazatelji da se radi o, do sada nezabilježenom broju prijavljenih glasača poštom iz Srbije. Tu su i glasači koji na dan izbora u značajnom broju dolaze u pogranične opštine iz Srbije i glasaju.
Preporod.info: Koliko je za Bošnjake, povratnike, važno da dobiju ponovo svog načelnika u Srebrenici?
Salkić: Za Bošnjake u ovom dijelu naše domovine više je nego važno kada imaju jednog odbornika više u skupštini opštine, a od ogromnog bi značaja bilo kada bi negdje imali i načelnika. U ovom trenutku realno je da se borimo za poziciju načelnika u Srebrenici i Vukosavlju. Naravno, svima nam je posebno važna Srebrenica i da u njoj za načelnika ponovo bude izabrana osoba koja će raditi na pomirenju i ambijentu u kojem će se svi građani osjećati ravnopravno, što sada nije slučaj. Važno je da u gradu u kojem je počinjen genocid, koji je sudski dokazan i presuđen, na poziciji načelnika imate osobu koja to neće negirati. Samom činjenicom da negirate sudsku presudu vi niste za vladavinu prava, a kada niste za vladavinu prava, onda se građani nemogu osjećati sigurno i ravnopravno.
Ako uz sve to veličate one koji su presuđeni za činjenje tog genocida i ako zločince smatrate herojima, onda sigurno niste neko ko bi trebao i mogao biti načelnik svih građana Srebrenice. Zbog toga je od ogromnog značaja aktivizam i učešće u izbornom procesu, snage koje bi trebale da promjene načelnika Srebrenice i na njegovu poziciju izaberu kandidata koji će biti za vladavinu prava, poštivanje sudskih presuda i koji će se zalagati za ravnopravan status svih građana.
Preporod.info: Podaci Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Bosne i Hercegovine govore da se za izbore i glasanje iz inozemstva prijavilo oko 100.000 osoba. Šta Vam to govori?
Salkić: To su podaci o onima koji su podnijeli zahtjev. Ostaje da se vidi koliko će biti ispravnih aplikacija. Sa druge strane, treba sačekati i vidjeti koliko je prispjelih prijava po državama. Ukoliko se pokažu tačnim najave, više od polovine prijavljenih moglo bi biti iz Srbije i Hrvatske. Naravno da svako ima pravo iskoristiti glasačko pravo prema Ustavu i zakonu BiH, ali je više nego jasno da se u ovim zemljama dešava nešto čudno sa glasačkim procesom putem pošte. U proteklom periodu, posebno u razdoblju od 2016. do 2018. godine, intenzivno se radilo na animiranju naših građana izvan domovine i njihovom uključivanju u izborni proces.
Na izborima 2018. godine imali smo rekordan broj glasova za probosanski front putem pošte u zadnjih najmanje 15. godina. Posljedice tih aktivnosti vjerovatno će biti vidljive i u ovom izbornom ciklusu uz sve aktivnosti koje su provođene i tokom ove kampanje za registraciju.
Ove aktivnosti trebaju imati svoj kontinuitet i treba se obezbijediti značajnije učešće patriotskih snaga u izbornom procesu.
Nevjerovatna je činjenica, da recimo više glasača bude prijavljeno za glasanje samo iz Srbije, nego li recimo Bošnjaka iz cijelog svijeta. Ukoliko se to pokaže tačnim, onda smo mi zaista u velikom problemu u smislu slabljenja interesa našeg naroda za procese u jedinoj nam domovini Bosni i Hercegovini.
Preporod.info: Kakav je život povratnika u Republici Srpskoj?
Salkić: Bošnjaci su se vratili ovdje na svoja ognjišta da žive u miru, dostojanstveno, podignute glave. To pokazuje i činjenica da uprkos tome što su počinjeni teški zločini nad našim narodom uključujući i genocid od strane vojske i dijelova policije bosanskih Srba i što su mnogi zločinci slobodni, Bošnjaci nisu poduzeli nijednu osvetničku akciju. To pokazuje naše opredjeljenje za mir i našu nadu da će institucije sistema uraditi svoj posao i kazniti počinioce zločina. Nažalost, to nije ni do dana današnjeg postignuto.
Vlasti u ovom entitetu danas provode sistemsku diskriminaciju koja prisiljava Bošnjake da ponovo napuštaju svoja ognjišta. Ona se ogleda kroz aparthejd u obrazovnom procesu koji je potpuno pravoslaviziran i prilagođen samo djeci srpske nacionalnosti. Diskriminacija pri zapošljavanju tjera nove mlade generacije da napuste svoja ognjišta, jer ovdje nisu u mogućnosti obezbijediti zaposlenje i egzistenciju. Nedostatak sistemskih prava, ustavnih i zakonskih mogućnosti da se ta prava obezbijede, ključni su problem koji bi se u budućnosti mogao pokazati kao koban za dalji ostanak i opstanak našeg naroda u ovo dijelu naše domovine.
Preporod.info: Može li se pitanje bosanskog jezika, Konjević Polja i djece iz Kasabe, kao i drugih mjesta gdje se djeca susreću s istim problemom, riješiti i kako?
Salkić: Ovo pitanje se može i mora riješiti. Bosanski jezik je jezik kojeg govori najveći broj građana ove zemlje i on niti smije niti može biti protjeran iz jednog dijela naše domovine. Djeca i njihovi roditelji u Bratuncu, Srebrenici, Zvorniku, Kotor-Varoši i drugim mjestima vode historijsku borbu na putu ostvarivanja prava na maternji jezik.
Ponekad se osjećaju usamljeni, zaboravljeni pa i ostavljeni na ovom putu. Tako razumijem njihova osjećanja u razgovorima koje vodimo. Nažalost, problem sa negiranjem bosanskog jezika mi Bošnjaci u ovom entitetu nismo u mogućnosti riješiti, ne zato što mi to ne znamo, već zato što nemamo mehanizme da natjeramo vlast u ovom entitetu da ispoštuje naše pravo koje nam garantuje Ustav i zakon. U našoj borbi imamo deklarativnu podršku, a vrlo malo konkretnih koraka od mnogih. Ova vlast ne poštuje ni mišljenje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ne poštuje ni presudu Vrhovnog suda bh. entiteta RS, niti odluke nižih sudova po ovom pitanju.
Ponekad se stvara osjećaj da se samo mi ovdje borimo za bosanski jezik, a da oni koji mogu da kažu da govore bosanski jezik i da zbog toga nemaju problema, ne osjećaju potrebno da učestvuju u toj borbi, osim da nas moralno podrže.
Potreban je veći aktivizam u ovoj borbi svih govornika bosanskog jezika, a ne samo onih kojma se to pravo oduzima.U konačnici mislim da se ovaj problem može, mora i treba riješiti u državnim organima BiH. Tu postoje mnogi mehanizmi da se natjeraju vlasti entiteta RS da prestane negirati bosanski jezik i provoditi aparthejd u obrazovnom procesu.
Preporod.info: Svjedoci smo masovnih odlazaka iz BiH. Za neke je Njemačka obećana zemlja. No, mnoge porodice su, kako pokazuje stanje na terenu, ogorčene zbog razdvajanja od najmilijih. Kako gledate na ovaj problem?
Salkić: Mnoge naše porodice izgubile su jednog ili više članova porodice tokom agresije na našu domovinu. Mnoge su zbog agresije bile razdvojene više godina. Svaki novi rastanak, pa čak i ako idete u bolje uslove za život, teško pada posebno starijim članovima porodice koji ostaju sami na svojim ognjištima. Sa druge strane, kao što sam rekao na samom početku, ovdje su odrasle nove generacije našeg naroda, ti mladići i djevojke završili su srednju školu, završili su fakultete i nisu u situaciji zbog diskriminacije pronaći posao. Oni žele zasnovati, ili su zasnovali, svoje porodice i imati svoj život. Nažalost, sistem im ne dozvoljava da ga na pravi način i u potpunosti ostvare u mjestima gdje su se vratili. Zbog toga mnogi i danas napuštaju svoja ognjišta, mnogi nerado to čine, ali nemaju izbora.
Mnogima je teško ostaviti staru majku, mezar šehida, babe i brata, ali izbora nemaju, jer oni koji su nas protjerali puškom 1992. godine danas nas progone ekonomski. Mi smo uspjeli obnoviti kuće, puteve i ostalu infrastrukturu, ali nismo uspjeli napraviti radna mjesta za nove generacije koje stasaju na kojima bi trebao da se zasniva opstanak Bošnjaka u ovom dijelu naše domovine.
Nismo uspjeli napraviti sistem jednakih prava i jednakih mogućnosti za sve građane, prije svega, jer se vlasti u ovom entitetu bave realizacijom ratnih ciljeva mirnodobskim metodama.
Interes vlasti u ovom entitetu jeste da ovdje živi što je moguće manje Bošnjaka, zbog toga se provodi sistemska diskriminacija koja će proizvesti odlazak Bošnjaka. Još uvijek postoji nada da nije kasno i zbog toga je moj apel svima onima koji u ovom pravcu mogu pomoći da to i urade. Prije svega privrednicima poziv da ulažu u ove krajeve, jer je to veliki zalog za sigurnu budućnost naše domovine. Ulaganja i zapošljavanje sigurno da bi usporilo, a u nekim slučajevima i u potpunosti spriječilo odlazak naše omladine izvan domovine.
Preporod.info: Iduće godine očekuje se presuda zločincu Ratku Mladiću? Šta očekujete?
Salkić: Najmanje što je za očekivati je da se potvrdi prvostepena sudska presuda. Ako bi bilo po istini, pravdi, svjedočenju preživjelih i samim nedjelima zločinca Mladića, sigurno da bi osuđujuća presuda trebala biti proširena za genocide i u drugim opštinama koje su predmet samog procesa. U svakom slučaju važno je da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju trasirao put ka postizanju pravde. Važno je da je presuđen genocid kojeg je počinila vojska i dijelovi policije bosanskih Srba nad muslimanima Bošnjacima.
To će ostati zabilježeno u historiji kao neoboriva, sudski dokazana i presuđena činjenica. Žalosno je što još uvijek nemamo katarzu unutar srpskog naroda i prihvatanje činjenice da je neko u njihovo ime počinio genocide. Kada se to desi, tek tad mi možemo govoriti o prvim koracima postizanja mira i početka vraćanja povjerenja na ovim prostorima.
Preporod.info: Još uvijek se čeka odluka Haga za premještanje u neku od zemalja ratnog i osuđenog zločinca na doživotnu kaznu Radovana Karadžića. Imate li Vi informacije kada bi se to konačno moglo desiti, i u kojoj zemlji će biti prebačen na doživotnu kaznu za genocid, ubistva Bošnjaka, i druge zločine?
Salkić: Ja nemam te informacije. Za nas žrtve najvažnije su presude. Naravno da nije svejedno u koju će državu otići osuđeni ratni zločinac. Nažalost, vidimo da postoje države koje i ne skrivaju simpatije spram presuđenih ratnih zločinaca. Odlazak u takve zemlje sigurno bi relaksirao izdržavanje zatvorske kazne osuđenog zločinca i vjerovatno nosi rizik od nekog povlaštenog položaja, što bi značilo izrugivanje presude. Kako god i gdje god da ode, on je ratni zločinac za civilizirani svijet i kao takav odlazi na tamnu stranu historije zajedno sa projektom kojeg je zastupao i provodio.
Bratunac.ba/Preporod.info