Principi za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine prezentirani u Mostaru

Principi za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine prezentirani u Mostaru

U prostorijama Kulturnog centra Mostar 8. oktobra održana je Javna tribina na kojoj su prezentirani Principi za izmjene Ustava BiH, kojeg su usaglasile organizacije civilnog društva VKBI, HNV, SGV i Forum parlamentaraca BiH 1990. Lokalni partner bila je organizacija Mostarski krug i Regionalni odbor VKBI Hercegovine. Javnu tribinu moderirao je Emir Zlatar, generalni sekretar VKBI, dok su uvodničari bili Ivo Komšić (HNV), Miro Lazović (Forum parlamentaraca), Zoran Jovanović (SGV) i Stipe Prlić (HNV). U ime domaćina obratio se Alija Behram (Mostarski krug) i Elbisa Ustamujić (RO VKBI Hercegovine). Specijalni gost koji je dao podršku prezentiranim Principima bio je ambasador Diego Arria, bivši predsjednik Savjeta sigurnosti UN-a.

“Nikada nisam bio fan Dejtonskog sporazuma, jer principi u tom Sporazumu su takvi i kreirani da ne budu uspješni”, rekao je Aria. On je rekao da su mu dva ambasadora u to vrijeme rekli da ne mogu dozvoliti u BiH muslimansku državu u srcu Evrope.

Predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990 Miro Lazović na javnoj tribini “Principi za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine” održanoj u Mostaru, izjavio je kako je nakon 25 godina dejtonske Bosne i Hercegovine došlo vrijeme za promjenu Ustava BiH.

To je činjenica koju nagovještavaju i strani dužnosnici, prije svega američka administracija, i mora se ući u ograničene izmjene Ustava BiH. Formula prema kojoj BiH živi zadnjih 25 godina suprotstavlja se onom referendumskom pitanju koje su građani izglasali, a to je da žele živjeti u cjelovitoj državi BiH, državi ravnopravnih naroda i svih njenih građana na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine – kazao je Lazović. Po njegovom mišljenju, BiH se mora graditi kao građanska država. Američka administracija, s već poduzetim nagovještajima da će na ovom prostoru biti puno aktivnija, mora ući u evidentne promjene Daytonskog mirovnog sporazuma, pogotovo Aneksa 4 na način da se izbrišu sve diskriminacijske odredbe u Ustavu koje bi omogućile BiH da gradi svoj put prema euroatlantskim integracijama i da postane jedna od članica Europske unije odnosno NATO-a. Formula dva entiteta i tri naroda nije formula kojom BiH može opstati, nije to ni formula tri entiteta i tri naroda, nego se Bosna i Hercegovina mora graditi kao građanska država na način da čovjek, pojedinac bude u centru svih političkih zbivanja tako da sve njegove slobode i ljudska prava budu zaštićena na cijelom prostoru BiH – kazao je Lazović. Naglasio je kako je ovo period u kojem se upravo vodi bitka hoće li BiH biti građanska država ili ostati država etničkih entiteta. Očekujem da i ove tribine koje mi pravimo animiraju ogroman broj građana koji će dati podršku promjenama Ustava BiH s kojima će se bržim putem krenuti u pravljenje građanske države Bosne i Hercegovine na principima europskih standarda i to je ono što mi i večeras pokušavamo plasirati – kazao je Lazović.

Ivo Komšić iz Hrvatskog narodnog vijeća BiH kazao je kako je odgovornost za promjenu Ustava BiH podjednako na svim političkim subjektima, nevladinim organizacijama i građanima, ali, isto tako, i na međunarodnoj zajednici. Međunarodna zajednica nama je propisala dva ustava, jedan je federalni, a drugi je onaj dejtonski i oni također imaju odgovornost za ovo stanje u kojem se naša država u ovom trenutku nalazi. Stranci, odnosno ovi odgovorni izvan naše zemlje kažu da nam je država nefunkcionalna, neracionalna i nedemokratska. Ako se ide u promjene u ovoj zemlji onda Ustav moramo promijeniti u tim dijelovima da bi ona bila funkcionalna, racionalna i demokratska – kazao je Komšić. Da bi BiH bila funkcionalna, dodao je, ona ne može imati ovoliko razina vlasti koji se međusobno isprepliću i gdje nadležnosti nisu razdvojene. Po Ustavu postoji mogućnost blokade naših institucija i nalazimo se u tom stanju. Imamo blokadu Predsjedništva, Parlamenta, državne i federalne vlade i tako dalje i to su stvarnosti našeg Ustava. Imamo neracionalnu državu jer imamo pet nivoa vlasti, a u svijetu ne postoji takva zemlja s toliko nivoa vlasti, s tolikom birokracijom i tolikim odljevom društvenog bruto proizvoda. Ni Švedska, ni velika Njemačka ne bi mogle podnijeti ovoliku državnu administraciju – kazao je Komšić. Istaknuo je kako je BiH nedemokratska jer građani u njoj nisu jednaki. Građani u Republici Srpskoj (RS) i u Federaciji BiH međusobno nisu jednaki. U RS imate aktivno pravo glasa, a nemate pasivno, ne možete biti birani ako niste Srbin. U Federaciji Srbin ne može biti biran u Predsjedništvo iz Federacije, mora biti građanin RS-a. Dakle Srbi u Federaciji mogu birati Hrvata i Bošnjaka, ali ne mogu Srbina, a to je elementarna građanska neravnopravnost i ugrađena je u naš ustav i to se mora ukloniti – naglasio je Komšić. Dodao je kako se o svemu ovome mora više govoriti. Vrlo važno je da se oko ovoga jave nevladine organizacije, mediji i sami građani, da protestiraju protiv ovoga jer i stranci koji su zainteresirani za naše stanje žele stav građana i zato su i tribine poput ove u toj funkciji, da se potaknu građani i da traže promjene, jer ne želimo živjeti pod ovakvim režimom – kazao je Komšić.

Principi za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine koji su prezentirani su, između ostalog, uklanjanje sistemske diskriminacije rasprostranjene u cijelom ustavnom uređenju, zatim da su entiteti u Bosni i Hercegovini, kao administrativni oblici, uspostavljeni na temelju „faktičkog stanja na terenu“ izazvanog međunarodnim oružanim sukobima, na temeljima etničkog čišćenja, zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i genocida, i kao takvi su danas neodrživi te da neprovođenje pravosnažnih sudskih presuda međunarodnih i domaćih sudova, jasno pokazuje da je u BiH na sceni suspenzija vladavine prava, te je u tom smislu neophodno u Ustav ugraditi sve neophodne izmjene kako bi se uspostavila vladavina prava i osigurala potpuna politička neovisnost pravosudnih institucija BiH.

Nakon tribine ambasadoru Diegu Arriji je u Ime Centra za mir i multietničku saradnju Mostar predsjednik Upravnog odbora Alija Behram uručio je međunarodno priznanje “Mostar peace connection 2021”.