“Kako bi riješili probleme Bosne i Hercegovine, američki zvaničnici u saradnji sa predstavnicima Evropske unije moraju osmisliti plan za dalekosežne administrativne, ustavne i izborne reforme.
Bez napretka u narednih nekoliko godina, nova frustrirana generacija, stasala 25 godina nakon Dejtona, bi mogla posegnuti za oružjem.
Za razliku od devedesetih godina prošlog stoljeća, Vašington mora pokušati spriječiti nasilje. Status quo između dva entiteta nije održiv i mogao bi prerasti u regionalni haos”, upozorio je Janusz Bugajski, tokom svojeg sinoćnjeg svjedočenja pred Vanjsko-političkim odborom Predstavničkog doma SAD.
Bugajski ističe i da BiH nije multietnička demokratija nego udruženje etničkih suparničkih grupa.
Nacionalističke stranke održavaju podjele kako bi kontrolirale svoje sunarodnike i zaštitile plijen. Političari koji žele državu koja garantira jednakost bez obzira na etničku pripadnost su marginalizirani iako, kako pokazuju nedavni izbori, imaju značajnu javnu podršku.
Dejtonski sporazum, kaže Bugajski dalje, uspostavljen je kako bi se napravila integrirana država sa efikasnom centralnom vladom.
Umjesto toga, stvorena je složena administrativna struktura u kojoj dominira balansiranje između etničkih grupa. Brojni nivoi vladine birokratije doprinose neefikasnosti i budžetskim opterećenjima. Etno-nacionalni identitet prevladava nad interesima civilne države. Etno-politika sputava razvoj građanstva, individualnih prava i konkurentne demokratije.
“U ovoj klimi državne paralize, srpski entitet se polako kretao od autonomije ka suverenitetu. Njegov vođa, Milorad Dodik, uz finansijsku, političku i propagandnu podršku Moskve, je povećao šanse za mogućnost otcjepljenja.
Ovo je podstaklo neke hrvatske političare da zatraže treći entitet i podjelu Federacije.
U međuvremenu, bošnjački muslimanski lideri su predani odbrani teritorijalnog integriteta BiH”, rekao je Bugajski dalje.
On ističe da američka administracija koja radi u tandemu sa EU ima nekoliko dostupnih alata za promociju reformi i njegovanje građanske Bih: diplomatska, politička i materijalna podrška građanskoj politici u čitavoj zemlji se može značajno povećati. Vladavina zakona može ojačati kako bi se osiguralo odvajanje pravosudnog sistema od političkih interesa. Sudije i tužioci trebaju postati nezavisni akteri. Ekonomski instrumenti potiču reforme - osnaženiju centralnu vladu i učinkovitije lokalne vlade - istodobno oduzimajući sredstva entitetima i kantonima koji blokiraju funkcioniranje države. Separatista mogu biti sankcionirani zbog korupcije i ilegalnih veza sa ruskim oligaraima.
Stalne prijetnje bosanskom integritetu moraju imati posljedice i kazne jer ograničavaju ekonomski razvoju i strana ulaganja, promoviraju nacionalnu neslogu, potiču radikalizam i ugrožavaju opstanak države”, naglasio je Bugajski.
Da bi se umanjio destablizirajući utjecaj Moskve, on je predložio da se intenziviraju reforme koje vode ka članstvu BiH u NATO.
Program reformi kojeg je 2019. godine potpisalo Predsjedništvo BiH je zapravo prvi Godišnji nacionalni program (ANP) koji BiH stavlja na put ka pristupanju NATO-u.
“Približavanje NATO-u će garantirati sigurnost svih etničkih grupa i smanjiti izglede za oružane sukobe i teritorijalnu podjelu”, smatra on.
Osvrćući se na stanje u regionu, pozvao je novu administraciju Joea Bidena da se u cjelosti uključi u dijalog Kosova i Srbije s jasnim stavom da Beograd mora priznati nezavisnost Kosova.
Rusija, naveo je dalje, nastavlja s destabiliziranjem regiona, koristeći svoju poziciju, ali i više nego blagonaklon stav zvaničnog Beograda. SAD i EU to moraju prekinuti i navesti vlasti Srbije da odgovore na zahtjeve građana koji predominantno žele integriranje u EU.
Kina, s druge strane, nastoji istisnuti SAD s vodeće pozicije na globalnoj sceni, te to radi kroz pojačane investicije i u regionu.
Problem tih ulaganja, međutim – po Bugajskom – je u tome što on krije zamku ovisnosti država o netransparentnim i nepovoljnim kineskim kreditima.
Bratunac.ba/Politički.ba
